|

Ulaz u dvorište kuće i njegov ukras; pokazatelj bogatstva
njegovog vlasnika. Imućniji su gradili nadsvođene portune. Strane portuna
u kojima su bile pričvršćene vratnice građene su od kamena, to su pilaštri
kako ih ovdje zovemo. Usprkos nadmoćnijoj tehnici kojom danas raspolažemo,
u odnosu na nekad, danas ih nitko više ne gradi iz kamena. U duhu vremena
ti novi "pilaštri" izliveni su iz betona i ponekad maskirani kamenim
pločicama.

Kako su nekada majstori pronalazili
materijal za svoje pilaštre? kako su ga prevozili i kojim ga alatom
obrađivali?
Stariji Kaštelirci sjećaju se barba Matija (Mate
Kovač - Rumin) koji je vještine obrade kamena sam naučio. Mnogim je
Kaštelircima obradio pilaštre, jerte, škrile(kamene klupe), korita i laveče(kamene posude za čuvanje ulja) za njihove
kuće. Kaštelirci su vadili kamenje za gradnju svojih kuća u
kavama(kamenolomima) kod Brnobići, Prisadi pa čak iz kave kod Perci (tu je
kamen imao tamne fleke). Biti klesar, značilo je poznavati kamen u
dušu: njegovu strukturu, vene, tvrdoću, način rezanja... Pronašavši
adekvatan blok kamena (to je kod nas vapnenac) majstor je najprije puntom
i macolon izdubio kameni blok na nekoliko mjesta u liniji kako će ga
kasnije rasjeći. Ta mala udubljenja nazvana kunjera
služila su kasnije da se u njih stavi metalni klin. Samom klinu ili šćiki
još se sa svake strane dodavao komadić metala (komadić obruča bačve) koji
je amortizirao udarce bata(mace) i na taj način sprečavao da klin(šćika)
iskoči iz kunjere. Nakon opetovanih udaraca po klinovima kamen je puknuo
po željenom pravcu. Pomoću metalnih poluga je zatim odvojen od svog mjesta
i sistemom poluga premješten do mjesta za utovar na
kola(vos). Zanimljiv je način na koji se takav kameni blok tovario na
kola: kolima(vozu) su se najprije skinuli kotači(kola) da bi na taj način
lakše ukrcali blok.Slijedilo je dizanje kola(voza) sistemom poluga i
postavljanje kotača. Za takav teret najbolje je poslužio par volova koji
su vukli kola(vos).

Na slici vidimo Ružić Etora i barba Matija kako obrađuju
kamen. Snimljeno oko 1960. u Ventini. U pozadini vidi se
"plotarnica" zatvaralo ulaza u dvorište ili polja načinjeno od dolje
komada drva deblje kacje (akacije) u čije su otvore okomito postavljne
"mijave" ili motke od istog drveta. To je kostur plotarnice. U njega je
upleten bekvar (deblja šiba vrbe/beke). Desno na slici vidi se kup trstike
koja je tada bila još široko u upotrebi kod naših vinograda. |