Tijekom radova uklanjanja stare žbuke na pročelju
župne crkve Svetih Kuzme i Damjana u Kašteliru pronađen je u
kolovozu 2008. godine ulomak arhitektonske kamene profilacije koji
je pripadao staroj crkvi.
Natpis teče u šest redaka od kojih je prvi datacija, a zadnji donosi
ime i prezime majstora. Četiri središnja retka govore o
naručiteljima u vrijeme ordinarija, a koje se poklapa s
dijecezanskom službom važne ličnosti za Istru 18. stoljeća kojemu
protiče 230. g. od smrti – Gaspara Negrija. Abrevijatura GRI to
potvrđuje te se predlaže slijedeće čitanje:
1743
LI * BENEFA(TORI)
DI * CASTILIER
F(ECERO) * F(IERI) * COL * OR(DINARI)O * DI
SUA * EC(ELENZA) * G(ASPARE) * (NEG)RI
M(AESTRO) * B * R * F(ECE)

Dupli suglasnici na riječima benefattori, Casteillier, eccellenza,
nisu upisani jer se jasno radi o zapisu dijalektalnog jezika koji u
govoru ima tradiciju kratkih suglasnika, a tako su i tijekom 18.
st. često u Istri uglavnom i zapisivane riječi, toponomastika, a
također imena.
Biskup Gaspar(e) Negri spada u veoma značajne ordinarije Novigrada
(1732 – 1742) i porečke biskupije (1742 – 1778). Još od biskupa
Otona (u Pićnu i Poreču) tijekom 13. st., Negrijevo je biskupovanje
najduže trajalo usporedi li se sa svim kronotaksama istarskih
biskupija od početka. Bio je velika ličnost čijim su zaslugama
podignute mnoge crkve. Posvetio je crkvu Sv. Petra i Pavla u Sv.
Petru u Šumi, sv. Fumu u Rovinju, Majku Božju od Anđela u Poreču (De
Nigris) i mnoge druge poput kaštelirske. Slika Smrt biskupa Negrija,
čuva se u prezbiteriju župne crkve u Bujama. Pisac je prve povijesti
Poreča, a isusovac Petar Barnaba Fer(r)o rodom Porečan (patria
Parentio) s grobom u rimskoj crkvi sv. Jeronima uz Hrvatski zavod,
piše da je Negrijeva zbirka starina u biskupiji bila na glasu.
Marino Baldini
Kaštelir, 5. rujna , 2008.g.
![]()
![]()