Rođen u Tadini-Kaštelir 01.01.1922. godine u siromašnoj obitelji. Proživio
je ratno razdoblje drugog svjetskog rata. Nakon rata ostao je u Rijeci
gdje uz rad pohađa škole, studira ekonomiju i stječe zvanje doktora
ekonomskih znanosti. Njegova glavna preokupacija u naučnom radu je
problematika poljoprivrede Istre. Autor je raznih izdanja, članaka i
rasprave te knjige "Uzroci zaostajanja poljoprivredne proizvodnje Istre i
mogućnosti razvoja 1880-1975.g." Od 1986. godine nalazi se u penziji i iz
Rijeke preseljava u rodno mjesto Kaštelir, u svoju kuću gdje i danas živi.
Nastavlja i danas baviti se naučnim radom. U radu služi se kompjuterom.
Kao rekreacijom bavi se vinogradarstvom.Barba Marko, iz onoga što smo istakli, Vaše se djetinstvo u mnogo čemu razlikuje od djetinstva današnje djece. Ono se odražavalo prvenstveno u neimaštini najosnovnijih stvari potrebnih kako za život, tako i za sve ostale potrebe. S obzirom na Vašu struku i naučni rad, što biste rekli o stanju poljoprivrede u Kašteliru danas? Stanje u poljoprivredi danas je daleko ispod onoga što bi trebalo biti, s obzirom na prirodne i društveno-ekonomske mogućnosti poljoprivrednika Kaštelira. U čemu vidite uzroke? Uzroke treba tražiti prije svega u činjenici što poljoprivreda danas proizvodi robnu proizvodnju i preko nje mora ponovno da nastavi proizvodnju. U tom okviru ona se gotovo u svemu razlikuje od prijašnje poljoprivrede, jer je ona u ranijim razdobljima u mnogo čemu proizvodila i trošila u poljoprivredi. Uglavnom je ona u prošlosti služila egzistenciji poljoprivrednog domaćinstva. Ma koliko se njena funkcija danas nije u biti mijenjala kad je u pitanju egzistencija domaćinstva, ona se u svemu mijenjala jer tu svoju ekonomsku funkciju ona mora činiti preko tržišta na kojem vladaju vrlo različiti i proturječni interesi svih subjekata u tim odnosima. S obzirom na istaknute odnose, kako vidite budućnost poljoprivrede Kaštelira? Kao i svaka druga poljoprivreda i poljoprivreda Istre ima svoju budućnost. Kako u proizvodnji tako i u razvoju treba na tržištu u konkurenciji s ostalim partnerima u tim odnosima. Ona to može činiti samo onda ako njeni troškovi i proizvodnja budu ispod prosječnih. Barba Marku na kraju smo poželjeli zdravlja i bavljenja daljnjim radom.
24. veljače,2002. godine |