nedvojbeno je to prvo poznato ime jednog stanovnika s područja
današnje općine Kaštelir-Labinci čiji se ostaci gospodarske zgrade
još mogu vidjeti na lokalitetu "Pašulinovica" nedaleko Dvori. Ovdje
sada rastu masline. U lijepo obrađenom tlu jasno se raspoznaje
prostor nekoliko stotina m2 na kojem je bila ova zgrada
(villa rustica) koji je pun kamenja i ostataka tegula i ostataka
keramičkog posuđa. Prostor van ove površine čini čista zemlja
crvenica. Još dan-danas se prilikom oranja dogodi da plug izvuče iz
zemlje lijepo obrađeni kamen.
Ne znamo točno slijed događanja nakon što je villa istražena prije sto godina. Po svemu sudeći su temelji ponovo zatrpani i prostor korišten za poljoprivrednu namjenu.
Tko je bio Apuleius, ne znamo. Znamo da je bio šesti (Sextus) rođen u svojoj obitelji. Možemo pretpostaviti da je bio isluženi rimski vojnik koji je dobio, ili možda i sam tražio komad zemljišta u unutrašnjosti Istre. Obzirom na veličinu podruma, zaključujem da i nije bio posjednik velikog kompleksa zemljišta. Sigurno nije živio izloliran, već je u blizini moralo postojati naselje kojega povjesničar Šonje spominje. Sa sigurnošću znamo godinu 176. poslije Krista, kojom je određena starost ploče posvećene Liberu. Da li je zgrada prije sagrađena, to isto ne znamo. Još jedno pitanje se postavlja, a to je do kada je ta zgrada služila svojoj svrsi? Tu bi nam možda mogao pomoći podatak da je godine 192. godine Istrom harala epidemija, a to je mogla biti kolera ili kuga. Ostao je pošteđen jedino današnji Buzet (Pinguente)1, pa je moguće da je i ova vila ostala bez gospodara upravo ove godine i kasnije pala u zaborav.
Apuleius
je često rimsko ime, a to je ime nosio i jedan poznati odvjetnik,
pisac, filozof i govornik, studirao je u Ateni, a radio u Rimu i
Kartagi. Rođen je godine 125. poslije Krista u Madauru u Numidiji.
Poznat je po djelu Metamorfoze u 11 knjiga. XI knjiga nosi
naslov Zlatni magarac (Asinus Aureus). To je fantastičan
roman koji opisuje doživljaje znatiželjnog mladića Lucija (Lucius)
koji je išao u Tesaliju da bi naučio magiju, ali je pretvoren u
magarca. Tek će nakon mnogih avantura opet poprimiti ljudski oblik.
Ova je knjiga prevedena na
hrvatski jezik.
Hermias to je grčko ime, spominje se još u 4. st. prije
Krista. Hermias je studirao filozofiju na Platonovoj akademiji i tu se
susreo s Aristotelom. Kasnije će Aristotel oženiti njegovu kćerku
Pitiju (Pythias). Po nekima je Pitija bila Hermiasova sestra ili
nećakinja.
Kulturna je i povijesna vrijednost ovoga nalazišta, posebno naše općine i šteta da leži sakriveno pod zemljom. Zemljište bi trebalo otkupiti; uz pomoć ljudi od struke restaurirati temelje. Na drugom mjestu bi se mogla sagraditi kopija ove zgrade i koristiti kao prikladno sredstvo promičbe našeg vina i maslinovog ulja. Također bi se dala izraditi kopija ploče Libera i pohraniti na prikladnom mjestu dostupnom posjetiocima Kaštelira. Naš Apuleius zavrijedio je imati i svoju ulicu u Kašteliru kao prvi poznati vinogradar i maslinar Kaštelirštine.
1 Centro di Ricerche Storiche - Rovigno, Rovigno, 2007 ATTI Volume XXXVII, str. 140. citira djelo Bernarda Schiavuzzi-a, puljskog liječnika, povjesničara i arheologa "Le epidemie di peste"
![]()