ugovor
Ovih se dana mnogo govori o šteti koju mora
država platiti stranoj banki u iznosu od nekoliko desetaka miliona eura.
Međutim, nije to jedina priča, one se redaju, a nastaju sve po istoj
formuli: nekompetentni (ali
zato "podobni") sklapaju ugovore redovito na štetu države koju
zastupaju i čije bi interese trebali
braniti. i za to primaju debelu plaću i brojne priilegije. O tome će svakako još biti govora u našim medijima.
To me prisjetilo na događaj koji se desio prije skoro 30 godina.
Tada sam radio u jednoj pomorskoj
agenciji. Jedna arapska firma naručila je prevoz nekoliko tisuća
ovaca. Pomorski agent je tom
prilikom naručio brodara koji je ovce trebao otpremiti do jedne
arapske luke.
Redovito se sklapa ugovor kojim se brodaru nalaže kako će teret
otpremiti, temeljem toga isplaćuje
mu se vozarina.
Zaduženi direktor za sastavljanje ugovora tj. narudžbe o prevozu nije se
najbolje snalazio s engleskim
jezikom, a to je jezik kojim se komunicira s brodarom. Trebalo je
dakle sastaviti taj ugovor , što je za dotičnog to već bio problem. Međutim, tu mu se sreća
nasmiješila (tako je on to
smatrao) jer je u arhivi našao sličan ugovor o prevozu konja. Sav
sretan, i ne proučivši ugovor,
daktilografkinji dao upute da prepiše ugovor, time da riječ "konj"
zamijeni s rieči "ovca". Ugovor je
zatim proslijeđen brodaru, on je njega potvrdio i izvršio uslugu.
Kasnije je došao na naplatu račun brodara. Račun je neočekivano bio
visok i svi smo smatrali da je
posrijedi nekakva greška. Međutim greške nije bilo. Ugovorom je bilo
propisano da se ovce prevezu
svaka u svom boksu, vezane ularom kao konji; inače se one prevoze
skupno u stadu. Brodar je obveze
iz ugovora uredno izvršio i naplatio i tom prilikom nije ništa
pomoglo tumačenje naručitelja da je
bilo logički pretpostaiti da se ovce ne vezuju ularom, niti da se
zatvaraju pojedinačno u boks.
Sve je to bila posljedica njegove neodgovornisti da nije niti
pročitao ugovor, a kamo li proučio
njegove odredbe, već samo dao zamijeniti riječ "konj" s riječi
"ovca" misleći da je to dovoljno. Njegov je nemar firma platila ogromnim i
nepotrebnim troškom, a kojeg nije mogla kompenzirati zaradom od
arapskog naručitelja, a da on za svoj nemar i neodgoornist nije
ničim platio jer "... greška se svakomu može desiti ..." kako
su to "drugovi" tada komentirali.
Vremena i države se mijenjanju, ali formula neodgovornonsti je
uvijek ista.
26.III.08.
Trampuh Marčelo
> > 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 < <
