K A Š T E L I R
Trampuh Marčelo: Crtice
Na nagovor nekolicine prijatelja započeo sam pisati dogodovštine iz
svoga života. Iako sam dugo oklijevao, prihvatio sam njihove razloge da
to učinim. U međuvremenu, sve više shvaćam Isusove riječi: “...upoznat
ćete istinu, a istina će vas osloboditi.“ (Ivan 8:31,32) koje bi trebale
kršćanima djelovati kao imperativ.
Nažalost, živimo u jednom veoma licemjernom svijetu koji će zločin
uzdizati na pijedestal herojstva; bit će trošena ogromna sredstva u to
dokazivanje, a istovremeno ne će biti novaca za siromahe i bolesne. Za
njih će kao dokaz velike humanosti i milosrđa biti priređivane
humanitarne manifestacije da se prikupi koji novčić. Priređivači tih će
manifestacija biti hvaljeni kao poželjni našem društvu; a nisu li upravo
oni propustili osuditi licemjerje politike koja za svoj luksuz troši
ogroman novac, njima „velikodušno“ dopuštajući djelovanje, pod uvjetom
da budu oslobođeni kritike?
Ne tako davno doživjeli smo sumrak i propast ideologije koja je svojim
bezboštvom mnogima nametala ponašanje koje sami nisu željeli. Ali kako
je to uspijevala? Želeći uspjeh u karijeri, mnoštvo će na taj način samo
sebe upregnuti u jaram te ideologije i glumiti bezbožnike da lagodnije
ostvari svoje ovosvjetske ciljeve. Susretao sam i takve koji su mi
tumačili da su pripadnici ideologije „iz uvjerenja“, ne iz materijalne
koristi. Sigurno da je bilo i takvih, ali usudim se reći, oni su bili
časna manjina.
Danas živimo u svijetu ideologije, novih „vrijednosti“. Kako prije, tako
i sada, jedna od tih „vrijednosti“ jest poslušnost i odanost idejama
njihovog vođe, danas stranke, prije partije, iako te dvije riječi
označavaju isto. Poslušnici bit će veoma tražena roba, ta na njihovim
osobinama se gradi piramida vlasti, koju pogrešno nazivaju demokracijom.
Koliko god su ti poslušnici prije izbjegavali kod nas crkvu, danas su
rado viđeni u njenim prvim redovima. I sami crkveni službenici će
podleći zamci da takve čak postavljaju za primjer u baršunom ukrašene
klupe, zaboravljajući da su sami tumačili vjernicima kako su nekada
kršćani odbijali prinijeti kâd bogovima ne želeći iznevjeriti jedinoga i
istinitoga Boga žrtvujući pri tom čak i vlastiti ovozemaljski život.
Gdje je tu dosljednost?
Duh licemjerstva se pojavljuje u mnogim prilikama, kao što je na primjer
nedavno priznanje “pedagoškim vrlinama“ učitelu koji je priređivao
šikaniranja i poniženja onima koji su svjedočili svoju vjeru.
Svojim pisanjem uvjeren sam da neću postići ni pohvale, niti priznanja,
ali to meni nije ni cilj. Osjećam potrebu i dužnost svjedočiti istinu. U
tom smislu ću u narednim recima iznijeti svoja razmišljanja i događanja.
Crtice nisu nužno kronološki povezane. To ću učiniti tek na kraju, kada
budu dio jedne veće cjeline.
Kaštelir, 17. svibnja, 2007.g.
Trampuh Marčelo
> > 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 < <
