balilla

 

 

 

1.

Ponosno stoji još kao dječak  pred spomenikom " Caduto per la Patria*". Spomenik je bio na mjestu današnjeg spomenika na placu u Kašteliru. Tu su i njegovi drugovi svi u crnoj košulji i  s drvenom puškom na ramenu. Fotograf je ovaj prizor sačuvao za budućnost.

Fotografiranju je prethodila svečanost inicijacije djece u "balille". Ballila bila je  fašistička organizacija mladeži u koju su spadala djeca  od 8. do 14. godine života.

Prilikom inicijacije deklamirana je slijedeća  formula:

"Nel nome di Dio e dell'Italia giuro di eseguire gli ordini del Duce e di servire con tutte le mie forze e se é necessario col mio sangue la causa della rivoluzione fascista!"

Tom prilikom su korištene još slijedeće parole:

"Benito Mussolini ama molto i bambini. I bambini d' Italia amano molto il Duce!"

"Viva il Duce!"

Još mlađa djeca (od 6. do 8. godine života) bila su organizirana u "Figli della lupa" tj. na svoj način braća Romula i Rema koje je odgojila vučica.

Stariji 18. godine života bili su organizirani pod nazivom "Avanguardisti".

Poslije II. svjetskog rata ostale su u Kašteliru  dvije  slike spomenute  svečanosti.

2.

"Poginulom za domovinu" je također bila postavljena velika slika u "Dopolavoro" koji je bio smješten u prizemlju današnjeg hotela.

"L' Opera Nazzionale Dopolavoro" jest udruga koju je osnovao fašistički režim godine godine  1925. radi  "uzdizanja morala i fizičke snage naroda..." tu se mogla popiti čaša vina po pristupačnoj cijeni.

Ulazeći u spomenuti "Dopolavoro" u znak poštovanja Heroju trebalo je skinuti kapu. Barba Gašpar je upravo ušao ali nije skinuo kapu. Spomenuti dječak,  sada već "avantguardista" koji se tu našao,  vidjevši da barba Gašpar koji mu je po starosti mogao biti otac, nije skinuo kapu, ljutito se njemu približio i  "mu je da patafu" - riječi su to svjedoka -  tj.  dao mu je šamar.


3.

Prohujao je II. svjetski rat.
Sada su mnogi obukli košulje druge boje.

 

4.

Nastavnica povijesti u osnovnoj školi poslala nas je  da idemo do poznatog revolucionara, da nam pripovjeda o svojoj revolucionarnoj prošlosti.
Slušali smo ga u njegovoj kući kako nam je tumačio da  je sa svojim drugovima pilio stupove koji su nosili telefonsku žicu. Nekako mi je bilo žao sudbine tih stupova, jer su oni držali žicu kojom je mogla i bolesniku spas donijeti ...
Čuli smo još silu podviga i junaštva iz tog vremena.

 

5.

Bilo bi nezgodno da se u biografiji  tako poznatog revolucionara i komunista  čuje da je u svojoj mladosti pripadao drugoj političkoj opciji; nezgodno bi bilo vidjeti ga u crnoj košulji s drvenom puškom ... To bi iziskivalo dodatna tumačenja i objašnjavanja i stoga je najzgodnije bilo taj dio povijesti izbrisati.

Spomenuo sam da su dvije slike bile opasnost za njegov ugled i komunističko uvjerenje. Stoga su i dvije glave obitelji u Kašteliru dobile lijepu penziju da šute o tome. Slika im je time postala dobar i unosan kapital.

Ostali mještani nisu baš bili te sreće, jer ih je spomenuti ocrnjivao i pokazivao im svoju moć, jer se na  političkoj ljestvici popeo na prilično visoko mjesto kako lokalno, tako i u Poreču.

Znam primjere gdje umrloga nisu crkveno pokopali, jer je to značilo da njegova familija neće dobiti penziju, ili je dobiti uz mnogo poteškoća. Proizlazilo je to iz njegove fanatične mržnje sve što je imalo veze s vjerom i Crkvom.

6.

Kako je spomenuti stanovao u selu gdje i moja familija, svakoga dana je prolazio  ispred naše kuće na posao.

Jednom prilikom dok su moji roditelji bili u dvorištu, on zastane, pozove barba Pjera i svečano mu izjavi kako njegov sin uzalud studira, jer da u Poreču sigurno neće biti radnoga mjesta za njega. I na taj način je on želio otovreno pokazati svoju moć.

7.

 

Već sam opisao kako sam došao do informacije koje mi je u vojnički karton taj zapisao, jer je jedno vrijeme upravo on radio u Vojnom odsjeku.

8.

Junak ove priče je  relativno mlad umro. Pokop je njegov upriličen uz najveće svečanosti, jer je "... zemlja njegovim odlaskom mnogo izgubila ..." kako je govornik napomenuo, a ja bih rekao da se   zemlja  oslobodila nesretnog čovjeka koji je mnogo zla posijao.

Kaštelir,  2. prosinca, 2007. godine

Trampuh Marčelo

 

______

* Radi se o poginulom u Španjolskoj g.  Čižu. Prikupljam podatke i spremam osvrt na tu temu



> > 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11 12 < <  

     početna stranica